
Prirodni lek za gorušicu, brzo olakšanje kod kuće i namirnice koje pogoršavaju stanje
Gorušica je neprijatan osećaj pečenja iza grudne kosti koji nastaje kada se želudačna kiselina i deo sadržaja želuca vrate u jednjak. Pored pečenja u grudima, mogu se javiti kisela ili gorka tečnost u ustima, peckanje u grlu, podrigivanje i osećaj nelagodnosti u gornjem delu stomaka.
Problem nastaje kada donji sfinkter jednjaka, mišićna barijera između želuca i jednjaka, ne zatvara pravilno prolaz i dozvoli kiselini da dospe do osetljive sluzokože jednjaka.
Prirodni lek za gorušicu može pružiti privremeno olakšanje kod povremenih tegoba, ali ne deluje isto kod svake osobe.
Kako brzo ublažiti gorušicu kod kuće

Kada se gorušica pojavi, prvo treba ostati u uspravnom položaju. Sedenje ili lagano hodanje koristi dejstvo gravitacije i otežava vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak.
Ležanje, naročito odmah nakon jela, može dodatno pojačati pečenje.
Nekoliko gutljaja hladne vode može pomoći da se kiselina ispere iz jednjaka i privremeno ublaži iritacija. Vodu treba piti polako, bez unošenja velike količine odjednom, jer prepunjen želudac može pojačati pritisak i simptome.
Odeću oko struka treba olabaviti ako je tesna. Kaiševi, uske pantalone i steznici povećavaju pritisak na stomak i mogu olakšati vraćanje kiseline.
Žvakaća guma bez šećera nekim osobama može pomoći jer podstiče stvaranje pljuvačke. Češće gutanje doprinosi ispiranju kiseline iz jednjaka i njenom vraćanju u želudac. Kod noćne gorušice može pomoći spavanje sa podignutim uzglavljem. Nije dovoljno samo dodati više jastuka ispod glave, jer takav položaj može saviti telo u struku. Bolje rešenje je podizanje gornjeg dela kreveta ili korišćenje odgovarajućeg klinastog jastuka. Ne postoji jedan prirodni lek za gorušicu koji odgovara svima. Pojedine namirnice mogu smanjiti tegobe kod jedne osobe, dok ih kod druge mogu pojačati. Zbog toga je važno pratiti reakcije organizma i izbegavati hranu koja izaziva simptome. Ovsena kaša i integralne žitarice sadrže vlakna koja produžavaju osećaj sitosti i mogu smanjiti potrebu za prejedanjem. Manji pritisak u želucu može smanjiti mogućnost vraćanja kiseline u jednjak. Ovsenu kašu je najbolje pripremati bez velike količine šećera, čokolade, punomasnog mleka ili maslaca, jer ti dodaci kod osetljivih osoba mogu pogoršati gorušicu. Banana sadrži vlakna i pektin, koji doprinosi normalnom prolasku sadržaja kroz digestivni trakt. Zbog niske kiselosti često se bolje podnosi od citrusnog voća. Ipak, ni banana ne prija svima. Ako se nakon njenog konzumiranja jave nadimanje ili jača gorušica, treba je izbaciti iz ishrane i pratiti promene. Dinja i lubenica imaju visok sadržaj vode i nizak nivo kiseline. Mogu biti pogodna zamena za kiselo voće, posebno kod osoba kojima pomorandže, limun ili grejp izazivaju pečenje. Treba ih jesti u umerenoj količini, jer velika porcija bilo koje hrane može rastegnuti želudac i podstaći refluks. Đumbir se često koristi kao čaj ili dodatak hrani zbog protivupalnih svojstava. Mfože prijati osobama koje uz gorušicu imaju osećaj mučnine ili nelagodnosti u stomaku. Čaj treba pripremati od male količine svežeg đumbira i piti polako. Prevelika količina ili veoma jak napitak kod nekih osoba može izazvati iritaciju. Aloe vera pomaže kod smirivanja iritacije jednjaka. Za oralnu upotrebu treba koristiti samo proizvode koji su za to posebno namenjeni i pratiti uputstvo proizvođača. Nisu svi proizvodi od aloe vere bezbedni za konzumiranje. Preparati namenjeni nezi kože ne smeju se piti, a veće količine oralnih proizvoda mogu imati laksativno dejstvo. Povrće sa malim sadržajem masnoće i kiseline često se dobro podnosi. Način pripreme je važan. Kuvano ili pečeno povrće bez ljutih začina i teških sosova obično je blaže za želudac od prženog povrća. Niskomasni jogurt nekim osobama može privremeno prijati i ublažiti osećaj pečenja. Hladna i blaga tekstura može smiriti nadraženo grlo ili jednjak. Punomasni mlečni proizvodi češće pogoršavaju simptome zbog većeg sadržaja masti. Kod osoba koje ne podnose laktozu, čak i niskomasni jogurt može izazvati nadimanje i dodatni pritisak u stomaku. Obilni, masni i prženi obroci spadaju među najčešće okidače. Oni rastežu želudac, duže se vare i povećavaju pritisak na mišićnu barijeru između želuca i jednjaka. Paradajz i citrusi prirodno sadrže više kiseline, pa mogu direktno iritirati jednjak. To se odnosi i na kečap, picu sa mnogo paradajz-sosa, limunadu i voćne sokove na bazi citrusa. Čokolada sadrži sastojke koji kod nekih osoba mogu opustiti donji sfinkter jednjaka. Sličan efekat mogu imati kafa, alkohol i određeni napici sa kofeinom. Gazirana pića povećavaju količinu vazduha u želucu. To može dovesti do podrigivanja i lakšeg vraćanja želudačnog sadržaja u jednjak. Crni i beli luk ne izazivaju probleme kod svih, ali kod osetljivih osoba mogu pojačati pečenje, nadimanje i podrigivanje. Najbolji način da se prepoznaju lični okidači jeste postepeno praćenje hrane i simptoma. Promene svakodnevnih navika često imaju veći efekat od povremenog korišćenja prirodnih preparata. Jedite manje, češće obroke umesto dve ili tri velike porcije. Prejedanje rasteže želudac i povećava mogućnost refluksa, čak i kada obrok ne sadrži namirnice koje obično izazivaju gorušicu. Poslednji obrok treba završiti najmanje tri do četiri sata pre spavanja. Na taj način želudac ima dovoljno vremena da se delimično isprazni pre nego što telo zauzme horizontalni položaj. Održavanje zdrave telesne težine može smanjiti simptome, jer višak kilograma povećava pritisak u trbušnoj šupljini. Taj pritisak može potisnuti sadržaj želuca ka jednjaku. Pušenje takođe doprinosi problemu. Nikotin može opustiti donji sfinkter jednjaka, zbog čega se kiselina lakše vraća. Prestanak pušenja može smanjiti učestalost simptoma i doprineti opštem zdravlju digestivnog sistema. Kofein, alkohol i gazirane napitke treba ograničiti ili potpuno izbaciti ako se utvrdi da izazivaju tegobe. Neke osobe podnose malu količinu kafe uz obrok, dok druge imaju simptome i nakon jedne šolje. Lagana fizička aktivnost može podstaći varenje, ali vežbanje ne treba započinjati neposredno posle jela. Šetnja je obično bolji izbor od trčanja, vežbi za stomak ili aktivnosti koje uključuju često saginjanje. Stres i anksioznost mogu pojačati osećaj nelagodnosti i uticati na varenje. Redovan san, umerena fizička aktivnost i tehnike opuštanja mogu pomoći da simptomi budu ređi ili slabiji. Dnevnik ishrane olakšava prepoznavanje ličnih okidača. Posle nekoliko nedelja mogu se uočiti obrasci koji nisu odmah očigledni. Povremena gorušica često se može ublažiti manjim obrocima, uspravnim položajem, ranijom večerom i izbegavanjem hrane koja izaziva simptome. Nekoliko gutljaja vode, olabavljena odeća i žvakaća guma bez šećera mogu pružiti brzo, ali privremeno olakšanje. Ovsena kaša, nekiselo voće, povrće i niskomasni proteini mogu biti deo ishrane koja se lakše podnosi. Masni obroci, paradajz, citrusi, čokolada, kafa, alkohol i gazirani napici češće pogoršavaju tegobe. Najbolji prirodni lek za gorušicu nije jedna namirnica ili preparat, već kombinacija pravilne ishrane, odgovarajućih navika i prepoznavanja ličnih okidača. Kada se simptomi ponavljaju, traju dugo ili otežavaju gutanje i disanje, potreban je pregled i odgovarajuće lečenje.
Prirodne namirnice koje mogu pomoći
Ovsena kaša i integralne žitarice

Banana
Dinja i lubenica
Đumbir
Aloe vera
Povrće

Niskomasni jogurt
Namirnice koje pogoršavaju gorušicu
Hrana koja izaziva gorušicu ne mora biti ista kod svih ljudi. Ipak, određene namirnice i napici češće opuštaju donji sfinkter jednjaka, povećavaju lučenje kiseline ili usporavaju pražnjenje želuca. Samim tim se može reć da je svaka ovakva namirnica prirodni lek za gorušicu.
Navike koje sprečavaju gorušicu

Zaključak
